Osnažite svoje tijelo uz male tajne Ayurvede

Ayurveda indijska je drevna tradicija u čijem se centru nalazi hrana. Prema ovom načinu života i prehrane, hrana je glavni lijek i preventiva za sve bolesti, a kuhinja je naša ljekarna. Što i kako jesti, te kako ayurveda objašnjava individualnost konstitucije svakog organizma, pročitajte u nastavku.

Ona potječe od indijskih veda te je samim time moguće datirati ayurvedu do 4000 godina unazad, a ona je jedan od temelja indijske religije i kulture. Prema ayurvedi, sve na Zemlji nastalo je kombinacijom 5 baznih elemenata: prostora, vatre, vode, zraka i zemlje. Tim kombinacijama u svakom organizmu mogu se definirati 3 doshe, koje se mogu smatrati energetskim centrima tijela (nešto slično čakrama, ali su povezane s našim fizičkim tijelom).

Doshe se imenuju vata, pitta i kapha. Kada su one u balansu, naše tijelo je zdravo, osjećamo se poletno, lagano i zadovoljno. Kada je neka (ili više njih) u disbalansu, dolazi do neugodnosti poput plinova, depresije, anksioznosti, zatvora, glavobolja i ostalih tegoba. Ovisno o našoj konstituciji i načinu života, moguće je odrediti koja dosha nam je prirodno naglašenija, te kako bi onda prema tome trebali prilagoditi svoju prehranu. Isto tako, razna godišnja doba i vremenske prilike i neprilike prirodno dovode određene doshe u neravnotežu, te i tada treba prilagoditi prehranu razdoblju u kojemu se nalazimo. Okvirno se doshe definiraju sljedećim karakteristikama:

Vata – osobe kojima je ova dosha prirodno naglašenija u slučaju neispravne prehrane najčešće će iskusiti čestu nadutost i plinove te im je probavni sustav usporen. Upravo suprotno, takve osobe su prirodno poletne, agilne i imaju više energije, a fizičke karakteristike su mršavost i visina, te ih često prati problem suhe kože. Karakterno ih opisuje uživanje u promjenama i kreativnost. Ovu doshu u neravnotežu dovodi promjenjivo i vjetrovito vrijeme (otprilike od sredine listopada do sredine ožujka).

Pitta – u slučaju neravnoteže, osobe s ovom doshom iskusiti će ljutnju i frustraciju, te probavne smetnje poput prejake želučane kiseline ili proljeva. Fizička sprema im je vrlo dobra, mišićavi su i „žilavi“, imaju dobru cirkulaciju i brz metabolizam te stoga i vrlo dobro probavljaju hranu. Za ovaj tip ljudi bismo rekli da mogu jesti baš sve, ali to s aspekta ayurvede ipak nije točno. Strastveni su i ambiciozni, ali se lako mogu uzrijati. Pitta sezona otprilike se može definirati u razdoblju od sredine lipnja do sredine listopada, kada je prisutno toplo i suho vrijeme.

Kapha – ljudi kojima je ova dosha dominantna skloni su čestim začepljenjima sinusa, imaju sporiji metabolizam i probavu te su skloni debljanju. Oni imaju širu građu (ramena i bokova), ali su unatoč tome u dobroj kondiciji te su osobe na koje se uvijek može osloniti, stabilne su i pouzdane. Razdoblje kapha doshe traje od sredine ožujka do sredine lipnja, kada je vrijeme vlažno i hladno.

Što se tiče prehrane, vata osobe trebale bi jesti slano, slatko i kiselo, a izbjegavati gorko, ljuto i trpko. Također im odgovara gusta, jušna i topla hrana (dobro skuhana), a smetati će im sirova, hladna i suha hrana. Pitta ljudima odgovara slatko (ali ne rafinirani šećer), hladna i trpka jela, dok kapha osobe trebaju konzumirati laganijoj i suhoj hrani s više ljutih i gorkih začina.

Iako su ovi okvirni opisi generalno točni, svatko od nas je individualan te ovaj vodič ne može poslužiti kao jedini savjetnik kojega se moramo pridržavati. Ipak je potrebno znati malo više, ali najvažnije je zaista slušati svoje tijelo i biti svjestan promjena vremena te kakve promjene one izazivaju u našem organizmu.

Također se u ayurvedi najviše preporuča pratiti promjene u vremenu te jesti sukladno tome. S obzirom da nas je stigla jesen te je vrijeme postalo promjenjivije i hladnije, naša bi prehrana trebala biti sastojana od onoga što nalaže vata dosha: topla i jušna jela. U svakom obroku trebali bi pripaziti da je hrana dobro prokuhana (posebice žitarice i grahorice jer će njihova nedovoljna kuhanost izazvati nadutost i zatvor), voće se ne bi trebalo jesti sirovo i hladno (posebice za doručak), povrće poput cvjetače, kelja, prokulica, špinata, kelja i kupusa ne bi trebali uopće jesti sirove i od začina bi se trebali koristiti oni koji će zagrijati organizam, ali nisu ljuti: kurkuma, cimet, kardamom, korijander.

Ipak, postoje neka pravila ayurvede kojih se mogu pridržavati baš svi, a uvelike će pomoći u jačanju organizma i općenitom boljem osjećaju:

– jedite svježu i lokalno uzgojenu hranu; kupujte svoje voće i povrće od provjerenih uzgajivača

– prije svakog obroka popijte čašu tople, prokuhane vode jer će ona pospješiti probavu; u ovu vodu također možete dodati komadić svježeg ili đumbira u prahu te kratko prokuhati

– kuhajte točnu količinu koju ćete i pojesti; nemojte se prejedati i nemojte jesti „ostatke“ od ručka (također se ne preporuča ni podgrijavati hranu)

– kada jedete, nemojte tu aktivnost popratiti ostalim sporednim aktivnostima; bitno je potpuno svjesno jesti obrok, osjetiti teksturu, okus, toplinu i miris jela koje ste spremili

– nemojte jesti netom prije spavanja; osjećaj težine u želucu kada idete spavati nikako nije poželjan

– pijte dovoljno odgovarajuće tekućine; ayurvda nalaže pijenje biljnih čajeva, tople vode i svježih sokova od voća i povrća, a ne smiju se konzumirati gazirana i stimulirajuća pića

– koristite začine i uživajte u kuhanju jednako kao i u jedenju; začini imaju posebno mjesto s aspekta ayurvede, jer su u stanju ugrijati/ohladiti organizam i naglasiti ili oslabiti poželjne ili nepoželjne karakteristike nekih namirnica ovisno o tome kako ih s njima kombiniramo (npr. jabuke bi se uvijek trebale jesti s cimetom itd.)

U ayurvedskoj prehrani jako su bitne žitarice i mahunarke, jer one čine temelj svakog obroka. Isto tako se ne preporuča konzumacija mesa, kao i da se smanji konzumacija mliječnih proizvoda. Ukoliko imate celijakiju ili necelijakijsku intoleranciju na gluten, riječ žitarice bi vas mogla malo uplašiti. Ipak, strahu nema mjesta, zato što postoji velik broj zdravih žitarica koje ne sadrže gluten. Kako bi to i dokazali, u nastaku donosimo recept za bezglutenski, topli ručak koji će ugrijati vaš organizam u doba kada je vata dosha najaktivnija.

Gusta, okrepljujuća juha od leće

Sastojci:

800 ml vode

2 srednje mrkve

Pola veće brokule

1 ½ šalica crvene leće

Pola šalice neoljuštene heljde ili integralne riže

1 žlica kokosovog ulja (može i maslinovo ukoliko nemate kokosovo)

2 češnja češnjaka

Začini: sol, crni papar, kurkuma, korijander (ili peršin)

Postupak:

Na kokosovom ulju krako popržite češnjak sa svim začinima (2 – 3 minute). Zatim dodajte na malo veće komade nasjeckanu mrkvu i brokulu, dinstajte nekoliko minuta i dodajte vodu, leću i heljdu. Kuhajte 45 mintue – 1 sat, dok se svi sastojci sasvim ne skuhaju. Poslužite toplo, uz malo svježeg peršina i bezglutenskog kruha, za koji recept možete pronaći na našoj Bakin’Mix stranici.

Dobar tek!

Izvori:

https://www.tvornicazdravehrane.com/zdravi-kutak/ayurveda-pravila-3975/
https://www.tvornicazdravehrane.com/zdravi-kutak/ayurveda-3941/
https://vitamini.hr/hrana-i-zivot/top-dijete/ayurvedska-prehrana-1904/
https://www.kalya-ayurveda.com/hr/ajurvedski-principi-zdrave-prehrane
https://www.ayurveda-proizvodi.hr/savjeti-i-preporuke/ayurvedski-savjeti-za-zdravu-uravnotezenu-prehranu/
https://www.slowliving.hr/ayurvedska-prehrana-bez-izgladnjivanja-do-zdravlja-i-ravnoteze-organizma/
https://sattva-centar.hr/ayurvedska-prehrana/