Skrivene intolerancije i alergije na hranu

Prerađena, gotova i brza hrana dio su prosječnog prehrambenog standarda većine populacije. Pri proizvodnji takvih namirnica često se koriste izolirani dijelovi nekih drugih namirnica (npr. gluten, ječmeni slad, ulje kikirikija, mlijeko ili jaja u prahu) koji se prirodno u njima ne nalaze, te mogu izazvati blage ili teže simptome kod nekih ljudi. Ukoliko nismo svjesni da smo na neku hranu intolerantni ili alergični, stanja poput nadutosti ili pojave vjetrova mogu nam se činiti kao normalni samo zato jer su učestali, dok je moguće da simptome alergije (poput peckanja u ili oko usta ili pojavu osipa) također povežemo s nečim drugim.

Razlika između alergije i intolerancije

Alergija je imunosna reakcija tijela na alergene – tvari koje organizam može prepoznati kao opasne i pri njihovom ulasku u tijelo reagirati. Organizam proizvodi IgE antitijela kao dio reakcije i time napada uneseni alergen, a ona su ujedno i glavna razlika između alergije i intolerancije – kod koje ne postoji proizvodnja određenih antitijela. Alergije na hranu sve su češće, a razlog nije poznat, kao ni lijek. Kod postojanja neke alergije na hranu jedino je rješenje izbaciti namirnice koje sadrže određeni alergen.

Intolerancija uključuje teže probavljanje nekih komponenti u hrani, poput laktoze, glutena ili nekih ugljikohidrata i vlakana koji se generalno teže probavljaju. Kod pojedinaca sa osjetljivijim probavnim sustavom, ti makronutrijenti se predugo zadržavaju u crijevima neprobavljeni i postaju hrana za „loše“ bakterije koje izazivaju nadutost, uzrokuju grčeve pri pokušaju njihovog probavljanja i izbacivanja itd.

Alergije na neke namirnice poput jaja, orašastih plodova, kikirikija, pšenice, meda i mlijeka najčešće se pojavljuju u dječjoj dobi te je moguće da se s razvojem one ‘prerastu’, ali neke od njih zadržavaju se i u odrasloj dobi. Također, mogućnost pojave alergije na hranu povećana je kod pojedinaca koji pate od drugih alergija (npr. pelud ili mačju dlaku), kao i kod onih koji u obiteljskoj anamnezi imaju alergije.

Intolerancija na hranu može se pojaviti zbog mnogih razloga, a najčešće dolazi kao posljedica kroničnih upalnih stanja, pretjeranog stresa, nakon dulje bolesti, pretjerane konzumacije neke hrane itd. Ona je rezultat preosjetljivosti probavnog sustava i njegove nemogućnosti da neke komponente (makromolekule) razgradi na manje dijelove koje organizam može apsorbirati.

Razlika u simptomima

Simptomi intolerancije blaži su nego kod alergije, i najčešće nema potrebe za intervencijom liječnika. Ograničeni su na probavni sustav i uključuju pojačanu nelagodu kod probavljanja, poput nadutosti, vjetrova, grčeva, zatvora, proljeva i mučnine. Simptomi se ne pojavljuju odmah, već barem pola sata nakon unosa namirnice tj. kada krene proces probavljanja.

Kod alergija na hranu rekacija je brža i intenzivnija, i uključuje i druge sustave. Variraju od blagih do težih, a najteži oblik je anafilaktički šok koji može biti opasan po život. Blagi simptomi mogu biti svrbež i peckanje jezika, peckanje oko usnica i u ustima, curenje nosa, otežano disanje, proljev, zatvor, grčevi i nadutost. Teži oblici su naticanje jezika i grla (što otežava disanje), zraka, vrtoglavica, pojava jakog osipa i anafilaktički šok, koji uključuje nagli pad tlaka, ubrzan rad srca, nesvjesticu i naglo oticanje usnica, grla i jezika.

Hrana koja najčešće izaziva alergijsku reakciju

Alergija na kikiriki je najpoznatija i najopasnija, jer se i kod najmanjeg kontakta može pojaviti anafilaktički šok. Kikiriki je mahunarka bogata zdravim mastima i proteinima, a njegov protein je upravo ono zbog čega dolazi do reakcije tj. komponenta koju tijelo smatra prijetnjom. Alergija na kikiriki može biti opasna po život ukoliko se kod konzumacije ne pruži brza i adekvatna pomoć, što najčešće uključuje poziv hitne pomoći i injekciju adrenalina. Specifičnost je ove alergije što kod njenog „težeg“ oblika čak i najmanji kontakt poput udisanja čestica s kikirikija ili dodirivanje ploda može izazvati reakciju. Ulje kikirikija nekada se zna koristiti u proizvodnji slastica i grickalica (npr. keksi, čokolade, nugat), ali i kozmetičkih proizvoda, stoga je pažljivo čitanje deklaracija neizbježno u slučaju da alergija postoji.

Orašasti plodovi isto tako česti su alergeni, i uključuju orahe, bademe, lješnjake, indijske oraščiće… Reakcija i simptomi slični su kao kod kikirikija, te je anafilaksija gotovo uobičajena, iako više ovisi o količini koja se pojede.

Soja je druga mahunarka koja zna izazvati alergijsku reakciju, a često je razlog razvoja alergije zamjena kravljeg mlijeka sojinim u prehrani djece. Isto tako, ona se većinom preraste, ali postoje slučajevi alergije i kod odraslih. Reakcija na soju kod alergije najčešće je blažeg oblika (poput pojave osipa, trnaca u jeziku i ustima, nadutosti i slično), a anafilaksija je izrazito rijedak slučaj.

Alergija na pšenicu često se zamijeni s intoerancijom na gluten ili celijakijom. Celijakija i intolerancija na gluten uzrokuju simptome kod unosa glutena, što je samo jedan od proteina u sastavu pšenice i još nekih žitarica (ječma, raži, pira).  U slučaju alergije na pšenicu, reakcija je izazvana zbog svih proteina prisutnih samo u pšenici, i u tom slučaju osoba najčešće može bez problema konzumirati žitarice koje sadrže gluten. Pšenično brašno neizbježan je sastojak mnogih grickalica, pekarskih proizvoda i mnogih slatkiša (npr. keksi, vafli…), a nekada se zna i skrivati u namirnicama u kojima se inače ne nalazi.

Alergije na kravlje mlijeko i jaja su dva oblika koja se gotovo uvijek pojave kod mlađe djece, i prerastu s njihovim razvojem. Reakcije su blažeg oblika (crvnilo i svrab ustiju, blago oticanje grla, grčevi u trbuhu) i izazvane proteinima prisutnim u bjelanjcima i šećerima u mlijeku (od kojih je laktoza samo jedan). Mlijeko se najčešće zamijeni sojinim, što onda može dovesti do razvitka alergije na soju kod djece, a jaja se jednostavno izbace iz prehrane. Ipak, mnogi gotovi proizvodi sadrže mlijeko i jaja u prahu (najviše čokolade i kupovna peciva), te se zato moraju pažljivo čitati sastojci proizvoda.

Plodovi mora nisu toliko uobičajen alergen, a od ove alergije najviše pate odrasli. Škampi, jastog, riječni i morski rakovi, školjke i hobotnica problematičniji su od ribe, te osobe koje pate od alergije na plodove mora najčešće bez problema mogu konzumirati ribu.

Najčešće intolerancije na hranu

Blaže simptome intolerancije izaziva teška probavljivost nekih namirnica, i najviše ovisi o probavnom kapacitetu organizma. Probava je razlaganje makromoekula (proteina, ugljikohidrata i masti) na manje molekule i dijelove, koje zatim organizam apsorbira i iskoristi. Intolerancija na laktozu najpoznatija je i najučestalija, a uzrokovana je nedostatkom enzima laktaze u organizmu – koji je zadužen za razgradnju laktoze. Simptomi variraju ovisno o količini unesene laktoze i njene prisutnosti u namirnici (neki mliječni proizvodi poput jogurta i tvrdog sira je sadrže manje). Više o ovom tipu intolerancije možete pročitati u našem starijem blogu.

Postoje i razne druge intolerancije, poput one na gluten, konzervanse i aditive, mahunarke itd., a način na koji možemo „dijagnosticirati“ intoleranciju je eliminacijska dijeta. Ona se preporuča kada primijetite učestale nelagodne reakcije probavnog sustava unutar 2 sata od obroka, posebice ukoliko su simptomi kontinuirani. Intolerancija nije opasna i ne oštećuje probavni sustav, ali narušava kvalitetu života i remeti normalnu probavu, što može imati indirektne posljedice poput umra, glavobolja itd.

Izvori:
https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/16169/Alergijske-reakcije-na-hranu.html
https://www.vasezdravlje.com/bolesti-i-stanja/kako-prepoznati-intoleranciju-na-hranu
https://poliklinika-mazalin.hr/blog/najcesci-alergeni/
https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/alergija-na-kikiriki-simptomi-lijecenje-i-popis-skrivenih-izvora-kikirikija
https://lupilu.hr/djeca/alergija-na-kikiriki/
https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/alergija-na-soju-uzroci-simptomi-i-lijecenje
https://www.adiva.hr/zdravlje/probava/celijakija-preosjetljivost-i-alergija-na-gluten-kako-ih-razlikovati/
https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/intolerancija-na-laktozu-rastuci-trend-ovog-probavnog-problema-kao-i-proizvoda-bez-laktoze
https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/najcesce-alergije-na-hranu
https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/intolerancija-na-laktozu-i-alergija-na-mlijeko