Autoimune bolesti poput celijakije nerijetko se povezuju sa stresom. Počevši od nagađanja da stres može izazvati neke autoimune bolesti pa sve do stresa koji dolazi s novom dijagnozom i promjenom navika. Na koje su točno načine stres i celijakija povezani (i jesu li uopće) pročitajte u današnjem blogu.
Stres je nažalost dio svakodnevice modernog čovjeka. Mnogo faktora može izazvati stres, od traumatičnih događaja koji predstavljaju emotivni stres, do ozljeda i bolesti koje predstavljaju fizički stres. Zadnjih se nekoliko godina u sklopu istraživanja celijakije istražuje pretpostavka da stres može biti okidač za razvitak bolesti kod genetski predispoziranih pojedinaca.
Celijakija je autoimuna bolest, a dosada je za nekoliko autoimunih bolesti dokazano kako je intenzivan stres bio razlog zašto se bolest uopće aktivirala. U slučaju celijakije, ne postoji dovoljno dokaza kako bi se ova pretpostavka mogla smatrati točnom, ali isto se tako ne može ni demantirati sa sigurnošću. Poznato je kako ponekad žene koje su imale teške i stresne trudnoće razviju celijakiju, ili zbog već postojeće celijakije njihova trudnoća bude zahtjevna, bolna i stresna. Postoji još mnogo prostora za istraživanja koja će doprinjeti boljem razumijevanju celijakije i njenih okidača.
Ipak se ne može potpuno isključiti kako su stres i celijakija povezani. Poveznica postoji prije dijagnoze celijakije ukoliko simptomi postoje, ali i nakon dijagnoze koja ima značajan utjecaj na život i navike pojedinca.
Stres zbog nepoznatog
Često celijakija bude dugo aktivna prije nego što se postavi ispravna dijagnoza, dok se sa svakim unosom glutena produbljuju oštećenja u tankom crijevu, a posljedično i malapsorpcija utječe na cijelo tijelo i izaziva hormonalni disbalans.
Simptomi celijakije (dok je u aktivnoj fazi) variraju te svatko proživljava bolest drugačije, ali najčešće su uključeni bolovi i grčevi u trbuhu, općenita slabost, glavobolja, mučnina i oslabljen imunitet.
Ovi i ostali simptomi mogu biti vrlo neugodni te na taj način izazivaju stres: dok je bolest nedijagnosticirana javlja se frustracija zato što nelagoda ne prestaje, a razlog je nepoznat. Također, prisutan je i fizički stres tj. organizam se bori protiv čestica glutena i tako proživljava stres, dok i nastala oštećenja predstavljaju svojevrstan stres za tijelo.
Problem dobiva ime
Nakon što se dijagnoza postavi i oboljela osoba sazna korijen problema, slijedi period privikavanja i prihvaćanja novih navika. Čak i nakon izbacivanja glutena iz prehrane, potrebno je barem nekoliko mjeseci dok se simptomi potpuno ne povuku. U tom periodu fizički stres zbog bolesti je i dalje prisutan.
Celijakija je neizlječiva bolest, a jedini način na koji se može osigurati dobra kvaliteta života je potpuno izbacivanje glutena iz prehrane.
Oboljeli od celijakije često imaju osjećaj kako se ne mogu opustiti u društvu i među bliskim ljudima zato što moraju neprekidno biti „na oprezu“ i paziti na namirnice koje se koriste, ali i razmišljati o mogućoj kontaminaciji glutenom koja se ponekad može dogoditi u nespecijaliziranim restoranima ili bezglutenskim proizvodima konvencionalnih proizvođača. Pri naručivanju hrane vani, može se javiti osjećaj izopćenosti zbog toga što je gluten prisutan u velikom broju proizvoda, a čak i mala čestica može uzrokovati problem.
Nelagoda proizlazi iz straha od slučajnog unosa glutena u tijelo koja bi izazvala nepredvidljive simptome, a za koje oboljeli često smatraju kako ljudi kojima su okruženi ne bi imali razumijevanja. Nije neobično da iz ovog razloga društveni život pati u početku i procesu prilagodbe na novu situaciju.
Stres koji je stalno prisutan može uzrokovati probleme na psihičkoj i fizičkoj razini. On ima nepovoljan utjecaj na organizam i mogu se javiti problemi sa probavom, migrene, nesanica, gubitak/dobivanje na kilaži… Uz fizičke simptome koje stres uzrokuje, mogu se javiti tjeskoba, iritabilnost, emocionalna nestabilnost i slična stanja.
Sve se ovo može izbjeći ili barem ublažiti s pravilnim pristupom i učenjem kako se nositi sa situacijom. Postoje mnoge grupe za podršku oboljelima od celijakije (uživo i na društvenim mrežama) gdje se može pronaći utjeha kroz iskustva, priče i podršku drugih (nepoznatih) ljudi koji se nalaze u istoj situaciji. Također, nije na odmet potražiti profesionalnu pomoć psihologa, koji je upoznat sa situacijom i dovoljno dobro razumije sa kojim se sve stresorima susreće osoba koja boluje od celijakije. Profesionalna osoba može nas naučiti nekim tehnikama smirenja koje se mogu koristiti kada se dogodi vrlo stresna situacija, razgovorom pružiti utjehu i pomoći u prilagodbi i prihvaćanju bolesti i na taj način pomoći u poboljšanju kvalitete života.
Osim pomoći i podrške, važno je imati na umu važnost pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti i spavanja. U početku je možda malo teže pokrenuti se i pronaći motivaciju za trening ili kuhanje, ali čim prije krenu te zdrave navike tim će se više ubrzati proces oporavka. Treninzi bilo kojeg oblika i šetnje u prirodi doprinose smanjenu stresa i umora, a pravilna prehrana pružiti će potrebne nutrijente koji su prijekopotrebni za optimalno fukncioniranje organizma, ali i potiču bolje raspoloženje.
Izvori:
https://theceliacscene.com/researchers-see-connection-between-stress-celiac-disease/
https://hr.m-almahdi.com/can-stress-trigger-celiac-disease-4b0d8e4b24b8e-4088e
https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/celijakija-uzroci-simptomi-i-lijecnje
https://gluten.org/2021/04/26/dealing-with-the-stress-of-a-celiac-disease-diagnosis/
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/celiac-disease/symptoms-causes/syc-20352220