Jesti lokalno znači misliti globalno

Uz sve veću dostupnost egzotičnih namirnica u supermarketima, rijetko tko će zastati i zapitati se o tome koja hrana je prirodno dostupna u kojoj sezoni te odakle ona dolazi. Egzotična i uvezena hrana osvaja nas okusom i izgledom, ali nije nužno najbolji izbor za naše zdravlje te ujedno može imati i negativan utjecaj na okoliš.

Banane su već normalan prizor na policama supermarketa, dok su zadnje vrijeme sličan status zadobile i namirnice poput avokada, manga, papaje, kokosa i ostalih. Ne možemo osporiti njihovo nutritivno bogatstvo i činjenicu da zaista imaju mnoge benefite za zdravlje. Ipak, postoje i neki negativni efekti koje konzumacija ovih vrsta namirnica može imati. U nastavku navodimo neke razloge zašto bi trebalo konzumirati čim više lokalno i sezonski uzgojene namirnice:

Utjecaj na okoliš

Najdirektniji utjecaj koji uvoz ovih namirnica ima je podizanje razine ugljičnog dioksida i uzrokovanje zagađenja zbog transporta. Ukoliko se npr. banane uvoze iz neke države Južne Amerike u Europu, potrebno je prijeći mnogo kilometara kako bi one dospjele na police supermarketa. Isto vrijedi za sve namirnice koje se ne uzgajaju na našim područjima.

Potrebni resursi

Za uzgoj namirnica van sezone koriste se veće količine vode, struje i gnojiva kako bi se potaknuo njihov rast, koji se uz to i ubrzava da bi se ti proizvodi čim prije našli na policama trgovina. Nije potrebno naglašavati kako prekomjerna upotreba resursa ostavlja negativan utjecaj na okoliš te se time troše neobnovljivi izvori energije i sam uzgoj je većinskim djelom odrađen na neodrživ način. Nadalje, masovan uzgoj zahtijeva velike površine zemlje na kojima se najčešće uzgaja samo jedna vrsta, čime se ne potiče bioraznolikost i maksimalno iskorištavaju hranjivi sastojci zemlje, koji se nemogu prirodno obnoviti upravo zbog nedostatka bioraznolikosti.

Nutritivni sastav

Svježe namirnice biti će nutritivno bogatije, posebice ako su ubrane i stavljene u prodaju u posljednjih 48 sati. Naravno, zamrznuto voće i povrće zadrži većinu svojih nutrijenata, ali uvezena hrana nažalost može izgubiti jedan dio razloga koji ju čini dobrim izborom za zdravlje. Neki nutrijenti (poput vitamina C) s vremenom počinje slabjeti čim dulje namirnica stoji na polici ili u mračnom skladištu.

Namirnice poput banana se na samom početku procesa uvoza većinom prodaju nezrele, te sazrijevaju u procesu transporta. Gledajući s prirodne strane, možda će nam biti draže konzumirati namirnicu koja je zdravo sazrijela, uz optimalne količine vode i sunca.

Sezonske namirnice također imaju mnogo pozitivniji učinak na naš organizam od onih uzgojenih izvan sezone. Svježa rajčica po ljeti nam pruža minerale koji sprječavaju grčenje mišića pri velikim vrućinama i opskrbljuju nas potrebnom tekućinom, dok ih zimi konzumiramo kao salsu ili koncentrat te su tada bogatije nutrijentima koji su nam potrebni za jačanje imuniteta. Nadalje, šparoge koje rastu u proljeće potiču čišćenje jetre (i cijelokupnog organizma), što je u proljeće točno ono za čime organizam žudi nakon zime. Priroda nas je u svakoj sezoni opskrbila namirnicama koje su nam potrebne da bi održali optimalno stanje organizma s obzirom na godišnje doba u kojem se nalazimo.

Nadalje, hrana koja dugo putuje dok ne dođe u prodaju najčešće se uzgaja kako bi „izdržala put“, što znači da je pri uzgoju fokus stavljen na izgled i rok trajanja hrane umjesto na njen nutritivni sastav.

Ekonomski rast lokalne zajednice

Važno je podržati lokalnu ekonomiju kako bi standard života svih nas bio čim bolji. Kupovinom od lokalnih uzgajivača potičemo male poduzetnike, kojima svaki prodani proizvod znači mnogo. Samim time pružamo podršku lokalnom i prirodnom uzgoju, a sebi omogućavamo kvalitetan obrok i konzumaciju namirnica koje su aktualne s obzirom na sezonu. Kupovinom od lokalnih uzgajivača omogućavamo njihov rast, širenje ponude i pomažemo im da otvore vrata ka uzgoju novih namirnica, koje će potaknuti bioraznolikost lokalne zajednice i podržati održivu poljoprivredu. Mali uzgajivači većinom ne koriste pesticide te se trude u svom vrtu uzgojiti biljke koje će im dugoročno biti izvor prehrane i zarade. Također, lokalni uzgajivači u pakiranju koriste manje količine jednokratnih plastičnih pakiranja.  

Izvori:
https://www.mcgill.ca/foodservices/sustainability/green/local
https://www.greenmatters.com/p/why-locally-grown-food-better-environment
https://www.healthline.com/nutrition/why-eat-local-food#5.-Eating-local-supports-your-regional-economy
https://news.climate.columbia.edu/2012/09/04/how-green-is-local-food/
https://www.slowliving.hr/zasto-jesti-lokalno-i-sezonski-imamo-nekoliko-jako-dobrih-razloga/