Rashladite se od ljetnih vrućina – hranom!

Ovogodišnje ljetne temperature više su od prosjeka, stoga nam je svima potreban kvalitetan sistem rashlađivanja organizma koji će nam omogućiti dovoljnu razinu energije kroz cijeli dan. Najpoznatiji način je svakako kupanje u moru, ali jeste li znali da se organizam može rashladiti i hranom?

Ljetne vrućine očekujemo svako ljeto, ali i dalje nas ponekad može zahvatiti nespremne. Ove sezone temperature su više nego inače, što kod većine ljudi uzrokuje umor i manjak energije. Prirodna reakcija tijela je znojenje, što je mehanizam rashlađivanja, ali troši energiju i izaziva gubljenje mnogih minerala. Znojenjem se gubi mnogo elektrolita poput kalija, čime se mogu pojaviti neugodni grčevi, glavobolje i poremećena probava. Upravo iz ovih razloga važno je birati sezonske namirnice koje ne potiču zagrijavanje organizma pri njihovom probavljanju, a pružaju dobar izvor svih neophodnih vitamina i minerala.

Preporučljive namirnice su one vegetarijanskog načina prehrane tj. obilje svježeg voća i povrća, nekih žitarica i mliječnih proizvoda. Od voća, ljeto je svakako sezona lubenice koja se sastoji 90% od vode (što omogućuje hidrataciju organizma), zdravih ugljikohidrata koji pružaju enegiju i raznih vitamina i minerala koji također opskrbljuju organizam energijom i sprječavaju njegovo pregrijavanje. U ovoj kategoriji preporuča se i redovita konzumacija dinje, breskvi, nektarina, marelica i banana koje su bogate kalijem. Voće je preporučljivo jesti kao popodnevni međuobrok dok su vrućine najveće da bi pomoglo rashladiti organizam i dalo nam energiju koja će spriječiti popodnevnu pospanost. Možete od njega napraviti osvježavajuću voćnu salatu i začiniti ju sokom od limete koja isto tako hladi organizam, ali i listićima svježe mente.

Nadalje, menta i limeta mogu se koristiti i u druge svrhe: napravite napitak od vode, mente i soka limete kojeg ćete držati u hladnjaku i redovitim pijenjem osigurati si dovoljnu hidrataciju i rashladiti se. Od napitaka, moguće je napraviti i smoothie od voća i nekih mliječnih proizvoda (poput mlaćenice koja isto tako nadoknađuje minerale) ili biljnih napitaka poput kokosove vode. Kokosova voda (kao i kokosovo ulje) jedan je od najboljih tekućina za ljetne vrućine jer je lako probavljiva i opskrbljuje organizam mineralima i elektrolitima. Ukoliko volite intenzivnije arome ili ste voljni isprobati nešto novo, možete se okušati u izradi vlastitog soka od lavande, koja također cvjeta ljeti te kao napitak ima osvježavajuć efekt. Izbjegavajte konzumaciju napitaka koji zagrijavaju, dehidriraju i crpe energiju organizmu – kavu, alkohol i zaslađene napitke (sokove, gazirana pića itd.).

Nadalje, povrće ljeti raste u velikim količinama te je ono sezonsko bogato elektrolitima koji se gube znojenjem, vitaminima, vodom i mineralima, a u ovome svemu najvažniji je beta-karoten koji štiti kožu (važno prilikom izlaganja suncu). Ono se također može jesti sirovo, od čega su najpopularnije salate od rajčica, krastavaca i paprika, ali i kuhano npr. u raznim varivima, kao prilog uz tjesteninu, juhe i slična jela. Dakle, od povrća ljeti trebalo bi redovito jesti: paprike, krastavce, rajčice, tikvice, mrkvu, batat, krumpir i salate (zelena salata, matovilac, riga itd.). Paprike su bogate vitaminom C, svježi krastavci i zelena salata vodom i mineralima, rajčice kalijem, mrkve i batat beta-karotenom, a krumpir zdravim ugljikohidratima.

Žitarice su dobar izvor ugljikohidrata i proteina, ali neke od njih potiču zagrijavanje organizma stoga se preporučaju konzumirati zimi, ali ne i ljeti. Ovdje su uključene heljda, bijela i integralna riža i ječam.

Ono što je temelj ljetne prehrane su količine. Obroci bi trebali biti manji i lakši, posebice ukoliko sadrže više ugljikohidrata (npr. tjestenina ili krumpir). Izbjegavajte pretjeranu konzumaciju mesa (od kojeg bi crveno trebalo potpuno izbjegavati) zato što se organizam pregrijava pri procesu njegove probave, kao i hranu bogatu masnoćama, konzerviranu ili ukiseljenu hranu. Proteini su nam potrebni za normalno funkcioniranje, ali pripazite da ljeti smanjite količine proteina jer su oni također teže probavljivi.

Konačno, jeste li znali kako i začini igraju vrlo važnu ulogu pri regulaciji temperature organizma? Isto tako, ukoliko malo obratimo pažnju, možemo uvidjeti kako kulture gdje su najviše temperature (npr. Indija) koriste mnogo intenzivnih začina poput čilija, curry-a i kurkume. Čili pri samoj konzumaciji izaziva kratkotrajno zagrijavanje organizma i uzrokuje znojenje, ali dugoročno potiče njegovo hlađenje. Kurkuma je dobra za poticanje cirkulacije krvi kroz krvne žile, čime pomaže tijelu da se ohladi, a curry je mješavina začina koja ima oba navedena efekta.

Ljetni recepti raznoliki su i dozvoljavaju mnoge varijacije, a u nastavku vam donosimo recept za gazpacho – španjolsku hladnu juhu od rajčice.

Izvori:
• https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/hrana/zdrava-prehrana/hrana-koja-hladi-10-namirnica-koje-pomazu-da-prezivimo-toplinski-val—564291.html
• https://miss7zdrava.24sata.hr/hrana/hrana-koja-hladi-852
• https://www.wish.hr/izaberite-zdravu-hranu-koja-hladi-kod-velikih-vrucina/
• https://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/rashladite-se
• https://www.gloria.hr/gl/lifestyle/gastro/hrana-koja-hladi-ova-jednostavna-jela-idealna-su-za-vruce-dane-a-gotova-su-za-cas-15216396
• https://www.nezavisne.com/zivot-stil/hrana-pice/Hrana-koja-hladi-tijelo/544647