Stres utječe negativno na mnoge aspekte organizma,a sigurni smo kako se barem jednom svakome od nas dogodilo da smo uslijed nervoze ili treme osjetili nelagodu u trbuhu, te pojačanu potrebu za odlaskom na WC, zatvor ili bolove u trbuhu. Razlog tome je što su mozak i crijeva direktno povezani te samim time imaju direktan utjecaj na rad jedno drugoga.
Tema izravne povezanosti između mozga i rada crijeva sve se više istražuje, posebice otkako su istraživanja pokazala kako zaista neki probavni poremećaji mogu biti uzrokovani intenzivnim negativnim emocijama i obrnuto. Primjerice, neka kronična stanja crijeva (poput ulceroznog kolitisa ili sindroma iritabilnog crijeva) pokrenu se upravo zbog stresa ili drugih intenzivnih negativnih emocija (npr. šok, tuga, depresija itd.) Nadalje, neka istraživanja se bave poveznicom između nepravilnog rada crijeva i psihičkih poremećaja tj. koliki utjecaj nepravilan rad crijeva ima na razvoj poremećaja poput depresije i tjeskobe.
Nervozno crijevo uzrokovati će nervozu u mozgu i obrnuto – to je sigurno! Upravo zato se sve češće gastrointestinalni funkcionalni poremećaji liječe konvencionalnom terapijom uz vjernu pratnju psihološkog liječenja. Ljudima koji boluju od sindroma nervoznog crijeva i ostalih kroničnih poremećaja u radu crijeva, ili pate od simptoma koji nisu povezani sa specifičnim kroničnim stanjima (poput zatvora, proljeva, nadutosti i bolova u trbuhu uzrokovanih stanjima nervoze) se redovito preporučaju tehnike smirenja (meditacija, joga, razne tehnike opuštanja), uči ih se kako se pravilno nositi sa stresnim situacijama na način da se ta nervoza ne „akumulira“ u crijevima te općenito kako poboljšati atmosferu u umu da bi se kvaliteta života poboljšala i otklonile probavne smetnje.
Naime, naša crijeva sačinjena su od nevjerojatno velikog broja bakterija koje probavljaju hranu, ali i uvelike sudjeluju u proizvodnji serotonina, poznatog kao hormon sreće. Osim toga, naša probava ima svoj vlastiti živčani sustav tj. skupinu neurona koji kontroliraju njen rad – počevši s kontrakcijom mišića koja je potrebna za potiskivanje hrane kroz crijeva, gdje onda dobre bakterije tu hranu probavljaju. Naša probava započinje i završava kontrakcijama mišića koje potiče enterički živčani sustav (zasebni živčani sustav u crijevima), koji je jednakog sastava kao i naš centralni živčani sustav (kojega kontrolira mozak).
Gledano s fizičke strane, postoji i izravna poveznica između mozga i crijeva, koja se naziva osovina mozak-crijeva, a biokemijski gledano postoji i veza između ova dva sustava putem neurotransmitera i hormona. Sve ovo pokazuje kako je veza između mozga i probave direktna i snažna, te se ponekad čak debatira jesu li naš središnji i probavni živčani sustav jedan ili dva odvojena sustava – zato što toliko snažno utječu jedan na drugoga iako zasebno funkcioniraju.
Zašto onda ipak nervoza i stres remete rad probave?
Odgovor na ovo postoji, iako nije baš jednostavan. Stres uzrokuje da mozak dolazi u stanje gdje se „bori za život“ te je intenzitet kojega velik broj ljudi proživljava svakodnevno jednak onome kojega su ljudi proživljavali kada bi npr. bježali od grabežljivaca ili se doslovno borili za život. Ovo stanje iziskuje velike količine energije koja se crpi iz cijeloga organizma, te tako mozak svu tu energiju preusmjerava da bi nas „održao na životu“, dok onda probava mora staviti pauzu na svoj regularni rad i može uzrokovati prethodno navedene simptome (zatvor, proljev i bolove).
Upravo zato stres bilo kakvog tipa, ukoliko je intenzivan i nekontroliran, može biti okidač za kronične funkcionalne bolesti crijeva. Kada se takva bolest jednom aktivira crijeva postanu vrlo osjetljiva na stres te svaki puta kada nas stres obuhvati – crijeva će reagirati.
Nadalje, bolesti poput celijakije uzrokuju jednako nepravilan rad probave, ali je uzrokovano štetnim vanjskim čimbenicima koje unosimo u tijelo putem hrane. U slučaju celijakije okidač je gluten. Pri unosu glutena, crijeva nisu u mogućnosti pravilno ga probaviti te mogu uzrokovati propusnost crijeva, gdje onda štetne tvari odlaze u krvotok, ili malapsorpciju tj. nemogućnost apsorpcije hranjivih tvari. U oba slučaja će se to stanje odraziti na našu emocionalnu sliku i može uzrokovati kratkoročna stanja nervoze, magle ili umora i dugoročno može njegovati razvitak poremećaja tjeskobe i depresije.
Naše psihičko zdravlje jednako je kao i fizičko, te mora postojati ravnoteža između oba sustava, kako bi kvaliteta života bila na čim višoj razini. Ukoliko proživljavate ijedne od simptoma koje smo naveli u današnjem blogu, razmislite u kakvoj se životnoj situaciji trenutno nalazite i pokušajte pronaći poveznicu između svakodnevnog stresa i probavnih smetnji. U svakom slučaju, tehnike smirenja i pravilno nošenje sa stresom neće biti na odmet. Na kraju, željeli bismo samo naglasiti jednu stvar: dobro birajte svoje borbe. Nije svaka situacija vrijedna da zbog nje proživljavamo stres u tolikom intenzitetu, kao ni da narušavamo kvalitetu svog života. Ostanite smireni i staloženi i ne zaboravite: svaki problem ima rješenje, samo ga treba pronaći.
Izvori:
• https://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/crijeva-kao-drugi-mozak-uzrocnik-raznih-upala—603281.html
• https://miss7zdrava.24sata.hr/zdravlje/zasto-su-crijeva-nas-drugi-mozak-i-kako-mogu-utjecati-i-na-psihicke-smetnje-15968
• https://www.mioc.hr/mmc/?p=2731
• http://www.dranestalovic.com/upoznajte-vas-drugi-mozak-crijeva/
• https://www.iberogast.com.hr/znanje/veza-izme%C4%91u-mozga-i-crijeva
• https://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/ohr-savjetnik/ova-su-dva-organa-povezana-na-nevjerojatan-nacin-i-jedan-moze-patiti-zbog-problema-onog-drugog/
• https://www.adiva.hr/zdravlje/probava/gastrointestinalni-poremecaji-kako-stres-utjece-na-nasa-crijeva/